Ako uživate sjediti u svom vrtu i gledati u stabla, voćke, ukrasno grmlje ili živicu kako izgledaju prelijepo, tada se sigurno grozite zaraslog i neurednog izgleda. U svakom slučaju, za uredan izgled biljnog svijeta potrebno je potruditi se na vrijeme.
Orezivanje stabala nije toliko opasno kao sječa visokih stabala, ali opreza nikad dovoljno. Čak i ako nemate dovoljno iskustva, nemojte se plašiti da ćete orezati previše ili premalo.
Savjete za rezanje i uređivanje zelenila možete otkriti u nastavku teksta.
Orezivanja stabala obično se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Proljetno orezivanje stabala trebalo bi potaknuti rast, a svrha jesenskog orezivanja stabala je priprema biljaka za pravilno formiranje oblika u sljedećoj sezoni.
No tu su i zimska i ljetna rezidba, pri čemu svaka ima točno određenu svrhu.
Zimska rezidba ili ljetna rezidba (zelena rezidba)? Zimska rezidba u siječnju i veljači može potaknuti rast stabla i biti važna za oblik krošnje. Pri tome treba voditi računa da temperatura nije niža od - 4 °C. Ipak, rezidba grana tijekom zimskih mjeseci najčešće se zanemaruje.
Kod ljetne rezidbe najčešće se režu tanke grančice - vodopije koje su beskorisne i stare rodne grane koje više ne donose plodove. Ipak, treba biti oprezan i dobro procijeniti rodnost te nalaze li se pri vrhu ili pri dnu.
Pri tome treba uzeti u obzir starost drveta kako ne bi odrezali grane koje bi mogle donijeti urod kroz dvije ili tri godine.
Pretjerana ljetna rezidba može prouzrokovati ponovljenu vegetaciju biljke. Dok recimo rana berba nezrelih plodova može biti dobra za stablo u slučaju velikih vrućina.
Ako ste sve pripremili, zasadili i podigli voćke živicu ili grmlje, nemojte se iznenaditi ako nakon određenog vremena naglo “podivljaju” i budu zaraslog i neuglednog izgleda.
Grana izlazi iz debla, a iz nje izviru listovi koji su zapravo izvor energije za drvo kojem pripadaju.
Cilj rezidbe je popraviti omjer grana, ukloniti oštećene, mrtve ili bolesne grane, uspravne (vodopije) brzorastuće grane i izdanke kako se ne bi smanjio vegetativan rast. Također, cilj je prorjeđivanje odnosno oblikovanje krošnje kako bi biljka imala prostora za rast i rasla u pravilan oblik (u smjeru 10 sati i 10 minuta pozicije kazaljki na satu).
Greške koje se mogu dogoditi su orezivanje u pogrešnoj sezoni. Ako određenu vrstu stabla orezujete primjerice u jesen, kada ono miruje, može doći do pojave plijesni ili gljivica.
Tehnika rezidbe, učestalost rezidbe i pravo godišnje doba ključni su za urod, izgled i zdravlje stabla u budućnosti.
Ako su stabla zaista velike visine možda će vam biti potrebne ljestve ili čak dizalica s košarom. Za orezivanje visokih grana odnosno grana koje se nalaze na visinama na 5 i više metara često se koriste i kresači grana s teleskopskim nastavcima.
U pravilu sve tanke grane koje rastu okomito prema gore ili ravno prema dolje treba orezati. Vodoravne grane su u pravilu najplodonosnije a i vizualno ljepše izgledaju.
DEDRA aku pila za grane i škare za živicu
Kod reza debelih grana treba voditi računa da rez tj. “rana” bude što manjeg promjera kako bi brže “zarastao”.
Na slici pod A) vidimo kako se pravilno tvori rez debelih grana.
S druge strane na slikama B) i C) vidimo da nije dobro skratiti granu tako da dio ostane stršiti. Tada hrana ne ide dovoljno daleko i rana može istrunuti.
Pravilno je odrezati debelu granu tako da s donje strane ostane ispupčenje do 4 cm. Tako se omogućava da hrana stigne do “rane” i pomogne u njenom zacjeljivanju.
Nije ju pravilno ni odrezati potpuno ravno na mjestu izbijanja debele grane, što se vidi na slici C). Ni tada neće dovoljno dobro zarasti.
Rezidba smokve obavlja se u jesen nakon što su otpali svi listovi. Stablo smokve je prilagodljivo i hirovito, pa tako može dati plod već i u proljeće. Potrebno je orezati grane koje rastu prema unutra i one isprepletene.
Rezidba masline može se obaviti tijekom zime, ali i ljeta. Iako se prilagodila na teške i sušne uvjete, potrebno joj je osigurati dobro navodnjavanje. Ljetnom rezidbom uklanjaju se najčešće uspravne grane i vodopije koje brzo rastu.
Prozračivanjem krošnje postiže se bolja cirkulacija zraka i ljepša boja plodova te smanjuju rizici od nastanka bolesti.
Uklanjanjem lišća tijekom vrućih dana, smanjuje se sposobnost stabla za obavljanje fotosinteze. Toplinski val dovodi biljke u stanje stresa zbog gubljenja vode. Orezivanje u takvim situacijama može dovesti do sušenja plodova.
Ako smatrate da je rezidba ključna i neizbježna, osigurajte stablu dovoljno vode i orezivanje obavite rano ujutro ili kasno navečer.
HBM škare za rezidbu i orezivanje
Orezivanje živice najčešće se provodi u jesen i u proljeće, dok se oblikovanje vrši tijekom ljetnih mjeseci.
Učestalost rezanja odnosno oblikovanja ovisit će naravno o vrsti živice. Tuja, tisa ili lovor trešnja orezuju se jednom godišnje. Kod oblikovanja živice vrlo je korisno postaviti uže kako bi imali liniju za navođenje i stvaranje željenog oblika.
Okomitim i vodoravnim pokretima odrežite samo onoliko koliko je potrebno. Pri čemu svako malo provjerite režete li u željenoj ravnini. Odrezanu živicu pospremite u organski otpad ili kompost.
DEDRA ručne škare za rezanje živice
DEDRA aku škare za rezanje živice
Zimska i proljetna rezidba (na temperaturi oko 10 °C) najpovoljnija su doba za rezanje ukrasnog grmlja jer tada biljka miruje. Ukrasni grm je lako uzgojiti, otporan je na većinu vremenskih uvjeta, a ima dug životni vijek.
Bolesne i oštećene grane treba ukloniti, a prema potrebi sanirati “rane”. Tehnika rezidbe ukrasnih grmova neka bude sljedeća:
Ako su pupovi dijagonalno i naizmjenično raspoređeni potrebno je napraviti rez od 45 ° iznad pupa.
Ako su pupovi vodoravno i nasuprotno raspoređeni napraviti ravni rez iznad pupa.
Nemojte odrezati grančicu ni previsoko ni prenisko s obzirom na pup. Ogoljele i debele grane možete rezati do tla.
Neki grmovi imaju samo lišće, a neki i cvijet i plod, ali ono što je važno da ih ne orezujete netom prije cvatnje.
Ulica kralja Zvonimira 59b, 40323 Prelog
